Kao malo praćenje mog nedavnog uvodnika o različitim operativnim sustavima koji su se borili protiv njega, nekoliko čitatelja komentiralo je Ubuntu i Windows i, u biti, davao sam Windowsu malo previše zasluga. Pa sam pomislio da ću ovdje napisati još jedan, konkretno da se pozabavim problemom Linuxa koji zapravo zamjenjuje Windows. Može li?
Ukratko - još ne. I evo zašto.
Microsoft je napravio pravila
Još 2001., Microsoft je izašao sa sustavom Windows XP. U to je vrijeme to u biti bio jedini desktop operativni sustav vrijedan ničijeg vremena. U to je vrijeme Microsoft Office pobijedio u ratu za uredski paket. Internet Explorer izbacio je Netscape s tržišta izbacivši slojeve uspjeha Windowsa i u stvari prisilivši korisnike na Internet Explorer. U vezi s tim započela je pravna bitka protiv Microsofta, što je dovelo do eventualnog labavljenja hvatanja na Internetu od strane Internet Explorera (iako bi neki tvrdili da i dalje imaju čvrstu stezu). Sve je vrijeme Linux bio prilično popularan kao poslužitelj (uglavnom zato što je Windows previše nestabilan), ali što se radne površine tiče, to je bio uglavnom za štrebere.
Danas se otvoreni kod pomalo vratio. OpenOffice je postao dostojan konkurent Microsoft Officeu, toliko da je Microsoft natjerao da ponovno razmisli o svom uredskom paketu, a sada Office 2007 koristi više otvorenih standarda za dokumente. Firefox je izveden iz groba Netscape-a i danas je prilično popularan. A i sam Linux je prerastao u desktop arenu s popularnim radnim opcijama Gnome i KDE, koje obje daju Vista za svoj novac.
Dakle, stvari su se promijenile. Ali, dovoljno za Linux? Ne i to je zato što je Microsoftov početni uspjeh u osnovi značio da je stvorio većinu pravila. Ljudi su se navikli na način rada Microsoftovog softvera. Navikli smo na način na koji rade stvari. Microsoft također nije sasvim otvorena knjiga o tome kako su postupili, pa ostavlja drugima da se približe što više, ali ne baš tu.
Popularnost Windowsa također znači da većina dobavljača posvećuje većinu svoje energije za izradu proizvoda u Windows-u. U tome se nalazi referenca na kapitalističko tržište o kojoj sam govorio u prethodnom članku. Tržište je odabralo Windows i sada se bavimo tim izborom. Podrška dobavljača za Linux i ostale platforme dovodi do više razmišljanja. Wine je implementacija otvorenog koda Windows API-ja koji je dostupan za Linux, omogućavajući pokretanje Windows softvera na Linux sustavu. Ali, vino nije savršeno. Može pokrenuti neki softver, ali podrška je šarena. Druga opcija uključivala bi virtualne strojeve unutar Linuxa za pokretanje Windows softvera, ali ni to se u ovom trenutku čini da nije baš izvodljivo.
Najbolja opcija za Linux je korištenje softvera izvorno napisanog za Linux, ali koji podržava Microsoftove standarde. Sada kada se čini da Microsoft otvara neke svoje datoteke za datoteke, možda to Linux svijet može učiniti malo boljim. Na primjer, OpenOffice nudi podršku za dokumente za Office datoteke. Ali, to ide samo tako daleko. Neke od dražih značajki sustava Office ne mogu se ispravno spremiti u OpenOffice, a to je zato što je točan format DOC datoteka znao samo Microsoft. Sada kada Office 2007 koristi otvoreni XML standard, možda se to može ublažiti.
Ljudi žele alternativu
Microsoft je ovdje izradio pravila i to je zato što je Linuxu bilo potrebno predugo da bi nas kupci iskoristili. Da, sada primjećujemo povratak za open source, ali napredak je usporen u areni operacijskog sustava zbog nevjerojatne istaknutosti Microsoft Windows. Ali, tržišta imaju tendenciju davanja i uzimanja, i mislim da je Microsoft sada u padu. Windows XP je bio prilično dobar i još uvijek jest. Sada koristim Vistu, što me stavlja u poziciju da preporučim drugima da za sada nastavljaju sa pokretanjem XP-a. Vista jednostavno nije spremna. Što me vodi ka mojem mišljenju …
Čini mi se da je Microsoftovo rukovanje Vistom znak da tvrtka stvarno gubi opipljivost na tržištu OS-a. Trebalo im je šest godina da smisle Vistu, a meni je ostalo da češem po glavi upravo oko svih buka. Nakon izdavanja Viste, hardverska podrška u Visti malo je manja. Neki dobavljači hardvera igraju se pakao pružajući Vista podršku za svoje stvari zbog ogromnih promjena koje je Microsoft napravio u sustavu Windows. U isto vrijeme, Vista je apsolutna zvijer operativnog sustava. Iako stvarno zahtijeva otprilike 2 giga memorije da bi radilo respektabilno, Ubuntu Linux to može učiniti sa samo 512 MB.
Dakle, iako uspjeh Firefoxa pokazuje da su ljudi željeli alternativu Internet Exploreru, doista mislim da je Vista vrhunska točka želje za alternativom u areni OS-a. Ljudi su umorni od Microsofta. Umorni su od zabrinutosti za sigurnost, od plavih ekrana, zaključanih vrata. Ja bih, primjerice, volio imati održiv desktop operativni sustav koji je doista zamjena za Windows. Ali, Linux samo još nije prisutan zbog gore navedenih razloga.
Što bi se trebalo dogoditi da Linux postane više zamjena?
- Linux treba sve više djelovati poput Windows-a. Dolazi tamo. Ali, Linux treba dobiti takav da vam komandni redak uopće ne treba. Instalacija programa trebala bi biti jednostavna dvostrukim klikom na datoteku (ne praćenje ovisnosti o paketu). Opet, Linux će morati igrati prema pravilima koje je postavio Windows kako bi Windows srušio višak.
- Otvoreni standardi trebaju postati više norma nego iznimke. Tvrtke trebaju posebnu točku koristiti otvorenim standardima. Na primjer, korištenje OpenOffice a ne Microsoft Office učinit će vaše dokumente otvorenim i više platformi.
- Prodavači trebaju uložiti više napora u podršku Linuxu. Ipak je malo problema s piletinom i jajima. Uložit će više napora ako Linux postane dovoljno popularan da bi mogao izdvojiti svoje vrijeme. S druge strane, Linux zaista neće postati toliko popularan ako ti dobavljači to ne učine.
Prelazak na web
Trend kasnog je da se mnogo softvera za radnu površinu zamjenjuje internetskim kolegama. U stvari, prije samo nekoliko tjedana službeno sam odustao od programa Outlook kao moj klijent e-pošte u korist Googleove usluge Gmail. Većinu dana provodim unutar svog web preglednika, i bez obzira na to koje računalo ili operativni sustav koristim, Gmail će i dalje raditi na isti način. A Firefox je dostupan i za Windows i Linux.
Međutim, Gmail se ne zaustavlja. Sada postoje web-bazirane aplikacije koje pokrivaju sve, od financija, grafičkog dizajna, upravljanja vremenom, uredskih paketa - tako ga možete imenovati. Sve ovisi samo o webu i poslužitelju na kojem sjedi. Kako ove vrste stvari postaju sve popularnije, samo nije važno koji operativni sustav koristite.
S prelaskom na web-bazirani softver i hrabrim naporima projekata poput OpenOffice i Firefox, mislim da se scena pomiče prema otvorenom izvoru i dalje od Microsoftovih dana kao dominantne sile. Ovo će otvoriti više mogućnosti za Ubuntu i druge, ali na programerima tih sustava je da iskoriste priliku. Ne mogu izmisliti način na koji svijet funkcionira, a svijet računala još uvijek se vrti oko načina na koji Windows radi. Dakle, programeri otvorenog koda ne moraju biti snobish zbog anti-Windows. Ne, naprotiv, uđite tamo i radite ono što radi Windows kao što to čini Windows, a zatim pokažite ljudima da to rade bez ikakvih Microsoftovih naljepnica.
Onda stignete negdje.
